Alergeni u hrani: 14 alergena na deklaraciji i šta znači „može sadržati tragove“
Kojih 14 alergena deklaracija u Srbiji i EU mora da istakne, kako ih prepoznati, šta znači „može sadržati tragove“ i kada bebi dati kikiriki, jaje i sezam.
Ovaj članak na drugim jezicima: Hrvatski · English · Deutsch · Français
Kada dete ima alergiju na hranu ili tek kreće dohrana, deklaracija postaje najvažniji tekst u kuhinji. Dobra vest je da i u Srbiji, kao u celoj Evropskoj uniji, 14 alergena mora biti jasno istaknuto. Manje dobra vest je da baš rečenica koja roditelje najviše brine, „može sadržati tragove“, ima najmanje pravila iza sebe.
Kojih 14 alergena mora da piše na deklaraciji?
U Srbiji ih propisuje Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane („Sl. glasnik RS“, br. 19/2017, sa kasnijim izmenama), koji se primenjuje od 15. juna 2018. U Evropskoj uniji isti spisak donosi Uredba (EU) br. 1169/2011 o informisanju potrošača o hrani, koja se primenjuje od 13. decembra 2014. Srpski pravilnik u Prilogu 1, a Uredba u Prilogu II, navode istih 14 sastojaka koji mogu da izazovu alergije ili intolerancije:
- žitarice koje sadrže gluten: pšenica, raž, ječam, ovas, krupnik (pir), kamut
- rakovi (krabe, škampi i kozice, jastozi)
- jaja
- riba
- kikiriki
- soja
- mleko, uključujući laktozu
- orašasti plodovi (u srpskom pravilniku: jezgrasto voće): bademi, lešnici, orasi, indijski orasi, pekan orasi, brazilski orasi, pistaći i makadamija orasi
- celer
- slačica (senf)
- seme sezama (susam)
- sumpor-dioksid i sulfiti iznad 10 mg/kg ili 10 mg/L; kao aditivi nose oznake od E 220 do E 228
- lupina (vučji bob)
- mekušci (dagnje, ostrige, lignje, puževi)
Spisak nije konačan: dete može biti alergično i na hranu koje na njemu nema, na primer na neko voće. Takav sastojak piše u spisku sastojaka, ali nije posebno istaknut.
Kako prepoznati alergene na deklaraciji?
Na deklaraciji u Srbiji i EU obično nema posebnog okvira sa alergenima. Umesto toga:
- Alergen je istaknut u samom spisku sastojaka, slovima koja se jasno razlikuju od ostatka. Najčešće je podebljan, ali sme da bude i u kurzivu, drugim fontom ili na drugoj boji pozadine.
- Ako naziv sastojka ne otkriva alergen, uz njega mora da stoji naziv alergena, npr. „surutka u prahu (mleko)“ ili „emulgator lecitin (soja)“.
- Ako iz istog alergena potiče više sastojaka, svaki mora da bude označen.
- Reč „sadrži“ sa nazivom alergena obavezna je samo kada proizvod nema spisak sastojaka.
Zato čitajte ceo spisak sastojaka, a ne samo podebljane reči koje vam prve upadnu u oči. Proverite i proizvode koje kupujete godinama, jer se recepture menjaju.
Šta znači „može sadržati tragove“?
Rečenice kao „može sadržati tragove orašastih plodova“ ili „proizvedeno u pogonu u kome se prerađuje i kikiriki“ upozoravaju na nenamerno prisustvo alergena, na primer sa zajedničke proizvodne linije.
Uredba EU ih svrstava u dobrovoljne informacije, a ni srpski pravilnik ih ne propisuje kao obavezne: pominje ih samo u poglavlju o dobrovoljnim informacijama. Proizvođač ih ne mora navesti, a ako ih navede, moraju biti tačne i jasne i ne smeju da dovode u zabludu. Iz toga sledi dvoje:
- Upozorenje vam ne govori koliko bi alergena moglo da bude, ni koliko je to verovatno.
- Ako upozorenja nema, to nije garancija da u hrani nema ni tragova.
Da li vaše dete sme da jede hranu sa takvom oznakom, zavisi od vrste i težine alergije, pa to dogovorite sa pedijatrom ili alergologom. I oznaka „vegansko“ nije isto što i „bez alergena“: veganski proizvod može da sadrži soju, gluten, sezam ili orašaste plodove.
Da li alergeni moraju biti označeni i na hrani bez ambalaže?
Da. Srpski pravilnik propisuje da je podatak o alergenima obavezan i za neupakovanu hranu (član 14), na primer u pekari, poslastičarnici ili mesari, i da mora biti istaknut jasno, vidljivo i čitljivo na prodajnom mestu. Restorani i drugi ugostiteljski objekti moraju informacije o alergenima da istaknu pre konzumacije, a ostale podatke da vam daju na uvid ako ih zatražite (član 7). U Evropskoj uniji istu obavezu za hranu bez ambalaže propisuje Uredba 1169/2011.
Ako informaciju ne vidite uz hranu ili na jelovniku, pitajte prodavca ili konobara. Imate pravo na nju.
Po čemu se američka deklaracija razlikuje od naše i evropske?
Razlika je važna ako naručujete iz američkih internet prodavnica ili putujete. U SAD mora da se označi 9 glavnih alergena: mleko, jaja, riba, rakovi, orašasti plodovi, kikiriki, pšenica, soja i sezam, koji se kao glavni alergen označava od 1. januara 2023. Celer, slačica, lupina, mekušci i sulfiti nisu na američkom spisku, a od žitarica je navedena samo pšenica.
Američka deklaracija alergen navodi u zagradi uz sastojak ili u posebnom redu „Contains“ (sadrži) pored spiska sastojaka. Ni tamo „may contain“ nije zakonska obaveza, a američka Agencija za hranu i lekove (FDA) nije propisala prag ni za jedan alergen.
Kada bebi ponuditi alergene?
Nekada se savetovalo čekanje, a danas važi suprotno. Evropsko društvo za dečju gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu (ESPGHAN) preporučuje da dohrana ne počne pre navršenog 4. meseca, ali i da se ne odlaže posle 6. meseca. Alergeni mogu da se uvode zajedno sa ostalom dohranom, bilo kada posle 4. meseca. Prema britanskoj zdravstvenoj službi (NHS), odlaganje kikirikija i jaja posle 6 do 12 meseci može čak da poveća rizik od alergije.
- Bebe sa teškim ekcemom, alergijom na jaje ili oboje: kikiriki treba uvesti između 4. i 11. meseca, ali tek posle procene specijaliste. Pre prvih alergena razgovarajte sa pedijatrom i ako beba ima bilo kakav ekcem ili alergiju, ili ako u porodici ima alergija, ekcema, astme ili polenske groznice.
- Jedan po jedan. Novi alergen uvodite zasebno, da znate na šta je beba reagovala.
- Kikiriki i orašaste plodove dajte samo fino samlevene ili kao puter, nikada cele.
- Zadržite ga u ishrani. Kada beba alergen dobro podnese, nudite ga redovno.
U našim receptima za bebe svaki recept navodi svoje alergene. Sezam je lako ponuditi u humusu, a jaje u palačinkama od banane i jaja. Šta ponuditi u kom uzrastu pregledno je u tabeli dohrane, a o samom početku pišemo u vodiču prva dohrana.
Kako izgleda alergijska reakcija i kada zvati Hitnu pomoć (194)?
Simptomi se obično javljaju u roku od nekoliko minuta do nekoliko sati posle jela: crveni osip koji svrbi, otečene usne ili lice, crvene suzne oči, kašalj ili piskanje pri disanju, povraćanje, bol u stomaku ili proliv, pogoršanje ekcema.
- Osip, svrab očiju, povraćanje ili proliv, a beba diše normalno i ponaša se kao inače: prekinite sa tom hranom i odmah se javite pedijatru. Ne nudite je ponovo dok se sa njim ne posavetujete.
- Odmah pozovite Hitnu pomoć (194) ako naglo oteknu usne, usta, jezik ili grlo, ako je disanje veoma ubrzano ili otežano, ako dete teško guta, ako koža ili usne poplave, posive ili poblede, ako postane naglo pospano ili smeteno, ili ako beba postane mlitava i ne reaguje kao inače. Ako je detetu propisan adrenalinski autoinjektor, najpre njega primenite, a onda zovite. Ne čekajte da prođe samo od sebe, a kada niste sigurni, pozovite.
Kako vam može pomoći skener u aplikaciji HannaH?
Skener proizvoda u aplikaciji HannaH čita barkodove (EAN i UPC) i sastojke upoređuje sa svih 14 alergena EU. Prepoznaje više od 500 drugih naziva sastojaka i upozorava na unakrsnu reaktivnost. Ako proizvoda nema u bazi, deklaraciju možete da fotografišete i sastojci se očitaju sa slike. Skener je dodatni par očiju, a ne zamena za čitanje pakovanja ni za savet pedijatra.
Izvori
- Paragraf (pravna baza propisa Republike Srbije): Pravilnik o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane
- Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA): Alergeni u hrani
- Evropska unija (EUR-Lex): Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani
- ESPGHAN (Evropsko društvo za dečju gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu): Complementary Feeding: A Position Paper by the European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition (ESPGHAN) Committee on Nutrition
- NHS (britanska javna zdravstvena služba): Food allergies in babies and young children
- NHS (britanska javna zdravstvena služba): Anaphylaxis
- FDA (američka Agencija za hranu i lekove): Food Allergies
Tekst je napisan uz pomoć veštačke inteligencije (AI). Za sadržaj odgovara MV Studio.
⚕️ Medicinska napomena
Ovaj članak služi isključivo u edukativne i informativne svrhe i nije medicinski savet niti zamena za pregled kod lekara. Za pitanja o svom zdravlju obratite se lekaru, a o zdravlju deteta pedijatru.
Pratite sve to u aplikaciji HannaH
Dojenje, flašica, san i pelene jednim dodirom, rast po krivuljama SZO, kalendar trudnoće nedelju po nedelju i nova priča za laku noć svako veče. Osnovno praćenje je besplatno.