Trudnoća22. studenoga 2026. · 9 min čitanja

Prehrana u trudnoći: što jesti, a što izbjegavati (popis)

Što jesti u trudnoći, a što izbjegavati: sir, pršut, riba, jaja, kava i alkohol, uz folnu kiselinu, jod, vitamin D i željezo. Popis s objašnjenjem zašto.

⚕️ Edukativni i informativni sadržaj, nije medicinski savjet. Za pitanja o svojoj trudnoći i zdravlju obratite se ginekologu, liječniku ili primalji.

Čim test pokaže dvije crtice, savjeti stižu sa svih strana: „jedi za dvoje“, „sir više ne smiješ“, „kava je zabranjena“. Dio toga je pretjeran, a nekoliko pravila stvarno vrijedi i dobro ih je znati napamet. Evo što vašem tijelu u trudnoći treba, koju hranu izbjegavati i zašto te što pomaže kad vam od mučnine ili žgaravice ništa ne prija.

Treba li u trudnoći jesti za dvoje?

Ne, pa ni kad čekate blizance. U prvom tromjesečju ne trebate jesti više nego inače. Potreba za energijom raste tek kasnije, i to umjereno, a brojke se razlikuju od izvora do izvora: britanski NHS navodi oko 200 kilokalorija dnevno više u zadnja tri mjeseca, a UNICEF oko 340 više u drugom i oko 450 u trećem tromjesečju. U oba slučaja riječ je o jednom ili dva zdrava međuobroka, primjerice jogurtu sa svježim voćem ili šaci orašastih plodova, a ne o dvostrukim porcijama. Koji tjedan pripada kojem tromjesečju, provjerite u pregledu trudnoće po tjednima i mjesecima.

Važnije od količine je raznolikost. Dobar tanjur u trudnoći izgleda otprilike ovako:

  • povrće na pola tanjura, sirovo, kuhano ili smrznuto, uz sezonsko voće;
  • cjelovite žitarice: zobene pahuljice, ječam, heljda, smeđa riža, kruh od cjelovitog zrna;
  • bjelančevine svaki dan, i to različite: meso, perad, riba, jaja, grah, grašak, orašasti plodovi i sjemenke;
  • pasterizirano mlijeko, sir i jogurt, koji su i dobar izvor kalcija;
  • biljna ulja, poput maslinova, suncokretova ili bučina, umjesto čvrstih životinjskih masnoća.

Ako ste vegetarijanka ili veganka, posebno pazite na željezo, cink, kalcij te vitamine B12 i D, a prehranu dogovorite s liječnikom ili nutricionistom.

Koji su vitamini i minerali u trudnoći najvažniji?

Raznolika prehrana daje većinu onoga što trebate. Za nekoliko tvari ipak vrijedi znati više.

Folna kiselina pomaže u sprječavanju urođenih mana mozga i kralježnice. Preporuka je 400 mikrograma folne kiseline dnevno, od trenutka kad počnete pokušavati zatrudnjeti do navršenog 12. tjedna trudnoće. Ako je dotad niste uzimali, počnite čim saznate da ste trudni. Folata ima u tamnozelenom lisnatom povrću, grahu i soku od naranče, ali samo iz hrane teško je dobiti dovoljno. Nekim ženama, primjerice uz šećernu bolest ili neke lijekove, liječnik preporučuje veću dozu, pa svoju situaciju provjerite s njim.

Jod je potreban za razvoj bebina mozga. Ima ga u mliječnim proizvodima, ribi i plodovima mora, mesu, jajima i jodiranoj kuhinjskoj soli. Trebate li uz to i dodatak, pitajte liječnika.

Vitamin D pomaže u izgradnji bebinih kostiju i zubi. Tijelo ga stvara na suncu, a ima ga i u masnoj ribi poput lososa i srdela te u obogaćenom mlijeku. Britanski NHS trudnicama preporučuje dodatak vitamina D od listopada do ožujka, kad sunca nema dovoljno; trebate li ga vi i koliko, dogovorite s liječnikom.

Željezo pomaže crvenim krvnim stanicama da dopreme kisik bebi, a kad ga nedostaje, javljaju se umor i slabokrvnost. Dobri izvori su nemasno crveno meso, perad, riba, grah, grašak i leća. Tijelo ga lakše iskoristi kad uz obrok pojedete nešto bogato vitaminom C, poput paprike, brokule, naranče ili jagoda. Razinu željeza liječnik provjerava nalazima krvi i, ako je potrebno, propisuje dodatak.

Vitamin A je iznimka: previše može naštetiti razvoju bebe. Izbjegavajte dodatke s vitaminom A (retinolom) i ulje jetre bakalara, a vitamine za trudnice ne uzimajte u dvostrukoj dozi.

Što ne jesti u trudnoći i zašto?

Većina pravila svodi se na dvije zaraze koje se prenose hranom i u trudnoći su opasnije, listeriozu i toksoplazmozu, te na nekoliko namirnica u kojima je neke tvari previše. Na jednom mjestu:

Namirnica U trudnoći
Pasterizirano mlijeko i jogurt, tvrdi sirevi poput parmezana, pasterizirani svježi sir, mozzarella i feta može
Meki sirevi s bijelom korom plijesni (brie, camembert) i plavi sirevi (gorgonzola) samo zapečeni dok se ne pare
Sirovo, nepasterizirano mlijeko, vrhnje i jogurt izbjegavati
Meso pečeno bez ružičaste sredine može
Kuhana šunka i drugi kuhani narezci iz hladnjaka, prije isteka roka
Pršut, kulen, salama, sušene kobasice izbjegavati ili jesti samo zagrijane dok se ne pare, npr. na pizzi
Sirovo i nedovoljno pečeno meso, tatarski biftek izbjegavati
Jetra i jetrena pašteta izbjegavati
Kuhana i pečena riba, kuhani plodovi mora može; masna riba do dvaput tjedno
Tuna ograničeno: najviše četiri konzerve ili dva odreska tjedno
Hladno dimljeni losos samo zagrijan dok se ne pari
Morski pas, sabljarka, marlin; sirova riba, suši sa sirovom ribom, sirove školjke izbjegavati
Dobro kuhana ili pečena jaja može
Sirova i rovita jaja, domaća majoneza, kreme sa sirovim jajima izbjegavati
Sirove klice izbjegavati
Kava, čaj, kola, čokolada ukupno do 200 mg kofeina dnevno
Alkohol nimalo

Sirevi i mlijeko. Nepasterizirani i meki zreli mliječni proizvodi mogu sadržavati listeriju, a listerioza u trudnoći može ozbiljno naštetiti bebi. Meke sireve s plijesni i plave sireve jedite samo ako su zagrijani dok se ne pare, primjerice zapečeni u jelu. Isto vrijedi za meke sireve od sirova mlijeka: ako ne znate je li domaći sir s tržnice od pasteriziranog mlijeka, jedite ga samo dobro zapečenog, dok se ne pari. Na deklaraciji potražite riječ „pasterizirano“.

Meso. Sirovo i nedovoljno pečeno meso može prenijeti toksoplazmozu, koja u trudnoći može naštetiti bebi. Meso, osobito mljeveno, kobasice i pljeskavice, pecite dok u sredini ne nestane ružičaste boje i krvi. Pribor i dasku nakon sirova mesa operite, a voće, povrće i salatu temeljito operite od zemlje, koja može nositi uzročnike zaraza. Divljač radije preskočite, jer može sadržavati olovo.

Pršut i sušene kobasice. Pršut, kulen, salama i druge sušene mesne prerađevine nisu termički obrađene, pa mogu nositi i toksoplazmu i listeriju. Zato ih je u trudnoći najbolje izbjegavati ili jesti samo zagrijane dok se ne pare, primjerice na pizzi.

Riba. Riba daje bjelančevine, jod i korisne masne kiseline, pa je ne izbacujte. Velike grabežljive ribe, poput morskog psa, sabljarke i marlina, imaju previše žive, a tunu i masnu ribu jedite u ograničenim količinama. Sirovu ribu i školjke zaobiđite, jer mogu nositi bakterije i parazite.

Jaja. Sirova ili nedovoljno kuhana jaja mogu nositi salmonelu, od koje se možete ozbiljno razboljeti. Jaja jedite dobro kuhana ili pečena, a domaću majonezu, tiramisu i kreme sa sirovim jajima preskočite.

Jetra. Jetra je bogata željezom, ali ima vrlo mnogo vitamina A, pa se prema mnogim preporukama u trudnoći izbjegava.

Smijete li u trudnoći piti kavu i alkohol?

Kavu ne morate izbaciti, ali kofein držite umjerenim. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navodi da do 200 mg kofeina dnevno iz svih izvora, raspoređeno kroz dan, u trudnoći nije razlog za zabrinutost. U taj zbroj ulazi sav kofein: kava, crni i zeleni čaj, kola, energetska pića i čokolada, a ima ga i u nekim dodacima prehrani. Koliko kofeina ima u kavi, jako ovisi o vrsti i načinu pripreme; ako niste sigurni koliko je previše, pitajte liječnika ili ljekarnika.

Biljne čajeve pijte umjereno, jer o njihovu učinku u trudnoći nema mnogo istraživanja, a čajeve s korijenom sladića izbjegavajte.

Alkohol je u trudnoći najsigurnije ne piti uopće, jer može trajno naštetiti bebi. Ako ste nešto popili prije nego što ste saznali da ste trudni, recite to liječniku umjesto da se brinete sami.

Što jesti kad vas muči mučnina ili žgaravica?

Mučnina je u ranoj trudnoći vrlo česta i obično prođe između 16. i 20. tjedna. Mnogima pomaže:

  • odmor, jer umor mučninu pojačava;
  • ujutro suhi tost ili običan keks;
  • mali, česti obroci jednostavne, škrobne hrane s malo masnoće: kruh, riža, krekeri, tjestenina;
  • hladna jela, ako vam smetaju mirisi tople hrane;
  • tekućina često, u malim gutljajima.

Đumbir nekima pomaže, ali prije nego što uzmete dodatke s đumbirom, pitajte ljekarnika. O mučnini u prvim tjednima više pišemo u članku o 9. tjednu trudnoće i u pregledu prvog tromjesečja.

Žgaravica je u trudnoći također česta. Pomaže:

  • jesti manje, a češće, umjesto tri velika obroka;
  • ne jesti u zadnja tri sata prije spavanja;
  • sjediti uspravno za vrijeme jela i neko vrijeme poslije;
  • u krevetu podignuti glavu i ramena;
  • smanjiti kofein te masnu, ljutu i tešku hranu.

Ako to nije dovoljno, lijek dogovorite s liječnikom ili ljekarnikom.

Što je gestacijski dijabetes?

Gestacijski dijabetes je povišen šećer u krvi koji se razvije u trudnoći i obično nestane nakon poroda. Može se javiti bilo kada, ali je češći u drugom i trećem tromjesečju. Češći je, među ostalim, uz veću tjelesnu težinu, ako ste ga imali u prethodnoj trudnoći ili ako roditelj, brat ili sestra imaju šećernu bolest.

Najčešće ne izaziva nikakve simptome, pa se otkriva testom opterećenja glukozom (OGTT), koji traje oko dva sata i obično se radi između 24. i 28. tjedna; više o tome u članku o 24. tjednu trudnoće. Kome se i kada test radi, reći će vam ginekolog.

Liječi se ponajprije prehranom i kretanjem, primjerice šetnjom ili plivanjem, a ako to nije dovoljno, lijekovima. Prehranu tada dogovarate s liječnikom ili nutricionistom, a on će vam reći i kada nakon poroda provjeriti šećer.

Kada se javiti liječniku?

Javite se liječniku ili primalji ako:

  • ne možete zadržati hranu ni tekućinu 24 sata;
  • vam je mokraća vrlo tamna ili ne mokrite dulje od osam sati;
  • se pri ustajanju osjećate vrlo slabo, imate vrtoglavicu ili vam se zacrni pred očima;
  • uz povraćanje imate bol u trbuhu ili povišenu temperaturu, povraćate krv ili gubite na težini;
  • se osjećate loše nakon što ste pojeli nešto s popisa za izbjegavanje;
  • povraćanje i proljev traju dulje od 48 sati;
  • žgaravica ne prolazi unatoč savjetima ili teško gutate.

Ako ste pojeli manju količinu nečega s popisa, a niste se razboljeli, malo je vjerojatno da je to naštetilo bebi. U hitnom slučaju nazovite 194 ili 112.

Prehrana tjedan po tjedan u aplikaciji

U aplikaciji HannaH na ekranu Danas svaki dan dobivate kratku karticu za svoj tjedan trudnoće, a jednom tjedno to je savjet o prehrani, od folne kiseline na početku do laganih obroka pred porod. U trgovini vam može pomoći skener proizvoda: skenirajte barkod i provjerite sastojke prema alergijama svoje obitelji. Što znače oznake na deklaraciji, objasnili smo u popisu E-brojeva i aditiva, a sličan oprez kao kod hrane vrijedi i za kozmetiku u trudnoći. Više o aplikaciji pročitajte na stranici aplikacija za trudnoću.

Izvori

Tekst je napisan uz pomoć umjetne inteligencije (AI). Za sadržaj odgovara MV Studio.

⚕️ Medicinska napomena

Ovaj članak služi isključivo u edukativne i informativne svrhe i nije medicinski savjet niti zamjena za pregled kod liječnika. Za pitanja o trudnoći i svom zdravlju obratite se svom liječniku, ginekologu ili primalji.

Pratite sve to u aplikaciji HannaH

Dojenje, bočica, san i pelene jednim dodirom, rast po WHO krivuljama, kalendar trudnoće tjedan po tjedan i nova priča za laku noć svaku večer. Osnovno praćenje je besplatno.

Više o aplikaciji za trudnoću →

Iz dućana

Nebo kakvo je bilo one noći

Zvijezde točno onako kako su stajale iznad tebe u noći rođenja — na plakatu, u okviru ili na platnu.

Izradi svoje nebo